Ovdje, Ius Krist je NAŠ KRALJ!
Ne zanimaju nas odredbe EU ni njihove kvote migranata!"
Gdje smo mi? Nema nas ni po šavu. I ovim ću odgovoriti gosp. Borisu Havelu, makar cijenim njegov napor:
Ne da izbjegava, već svi oni, i ljevica i njoj navodna suprotnost, "desnica" koja su ustvari neoliberali, jesu dva oprečna ekstrema iste negativne realnosti od koje nema pomoći, niti što treba očekivati.
I jedni i drugi, ne samo da ne žele "polemiku", već ne žele da ti makar pustiš glas. Žele te začepljenih usta, to je ono što žele. Jer za polemiku potrebno je prvo govoriti, a oni ti niječu čak i to.
Ali ni ja ne želim s njima da razgovaram, jer znam da su gluhi i da mi ne žele dobro. I to je greška, barem što slijedi iz samog teksta, Havelova. Jer ne treba od njih uopće tražiti razgovor!
Ali njima treba da te čuju, makar ti ne dopustili da govoriš; treba ti da vičeš ulicama i trgovima bez njihove dozvole!
Upravo je to poanta poljskog prosvjeda zadnjeg studenog. Ne dajete nam prostora, evo mi ćemo se izboriti za prostor! I vikati ćemo na sav glas da se sve ori! I ulice će biti naše, i oni koji izađu pred mikrofon biti će na tisuće, i bez kompleksa i vaših dozvola!
Zato je potrebno organizirati se u domoljubnim i kršćanskim krugovima, strateški i taktički uvezanim. Ti sam možeš početi promicati jednu takvu ćeliju. Plan je: molitva, tradicionalni kršćanski i politički nauk. Među mladima promicati zdravo domoljublje i kulturnu formaciju; ulivati im svijest da budu izvrsni stručnjaci i radnici, i da ostaju boriti se gdje ih borba čeka. Odreći se "probitka" negdje drugdje, već žrtvovati se za dom i krst.