Baltimore, 1900. Jedan od dragulja Amerike. 1904. grad je bio skoro potpuno izgorio. Ponovno je bio izgrađen te održao visoki status u američkom društvu.
Baltimore, 1910. Ponosan na svoju luku i cestovni promet:
Baltimore, 1920. Napredni grad koji ostavlja svoje obilježje:
Baltimore, 1930. Čuvene obiteljske kuće dobro i uredno održavane:
Baltimore, 1940. 81% bijelci. Zadnji popis prema kojem su bijelci bili iznad 80%. Prije toga uvijek iznad tog nivoa.
Baltimore, 1950. 76% bijelci, 24% crnci. Otvoren međunarodni aerodrom. Grad još uvijek pristojan:
Baltimore, 1960. Martin Luter počinje sanjati svoje snove. Grad je 65% bijelaca, 35% crnaca. Neredi 1968. prave kaos u velikom dijelu grada. Da, trpjeli su veliku nepravdu.
1970. Zadnji put kad su bijelci u većini: 53% bijelaca, 46% crnaca. Crnci još uvijek dobro žive jer ima tko da radi. Ali to će srediti multikulturalisti:
Ovo je njihov način balkanskih beskonačnih ispijanja kava u kafićima. Rezultat će svakako biti isti. Da li ćeš ga čekati za vidjeti? Zašto čekati ono što znaš da će se zbiti? Tko zna, možda se probudiš.
1980. 44% bijelci, 55% crnci. Po prvi puta crnci su u većini. Što si onda ljut? Nešto nije u redu, jelde?:
1990. 39% bijelaca, 58% crnaca. Kriminal skače eksponencijalno. Ubojstva svaki dan. 353 ubojstva 1993. Pučanstvo opada, 736.000. Tko će živjet tamo? Kad parazit nadraste biljku, propada i parazit i biljka. Uzalud je pričati Andersenove bajke:
I evo nas u XXI stoljeću. Baltimore: 30% bijelaca, 64% crnaca 2010. Danas bijelih još manje. Stopa ubojstava: 38,7 (na sto tisuća stanovnika, gore nego u Meksiku). Ali to je bilo 2001. 2010. stopa 50.5. Jedna od navjećih na svijetu uopće. Pučanstvo najmanje u zadnjih sto godina. Nekoliko gradonačelnika u pritvoru. Grad rušen svakodnevno dekadencijom koja postaje običaj:
Sjećaš se onih urednih obiteljskih kuća? Možeš ih kupiti za dvije marke. A i to ćeš izgubit.
Nešto što pripremaju cijeloj Evropi.
To ćeš gledati skrštenih ruku?